DRŽAVNI ARHIV U RIJECI

Državni arhiv u Rijeci unutar svojih zidova skrbi o pisanom povijesnom gradivu Kvarnera, Gorskog kotara i jednog dijela Istre. Ta su podneblja proživjela živopisnu i burnu prošlost, te ostavila mnoge pisane tragove. Pod jurisdikcijom ovog arhiva nalazi se preko 20 tisuća dužnih metara arhivskog gradiva, dok je važno napomenuti kako najstariji dokument u arhivu potječe iz ranog 13. stoljeća, točnije iz 1201. godine. Posebnu vrijednost među starijim gradivom predstavljaju zbirke: -Povelje i listine (od 1201. godine) -Zbirka matičnih knjiga (od 1560, godine) -Statuti općina (od 1423. godine) Gradivo starijeg razdoblja, kao što su stare povelje i listine, matične knjige, napisano je pretežno na latinskom, talijanskom i ponešto na hrvatskom jeziku.  U drugoj polovici 19. stoljeća prevladava njemački, mađarski i hrvatski jezik, dok je za vrijeme talijanske uprave gradivo pretežito pisano talijanskim jezikom. Kao pismo prevladava latinica, a posebno značenje imaju dokumenti ispisani hrvatskim pismom glagoljicom. U svojoj zgradi u Rijeci Državni arhiv ima čitaonicu s 15 mjesta, predavaonicu s 40 mjesta, te izložbenu galeriju u kojoj se priređuju izložbe, predstavljaju knjige i organiziraju druge kulturno-prosvjetne djelatnosti. Zaposlenici arhiva obavljaju poslove sređivanja i obrade arhivskog materijala, vođenja knjižnice, čitaonice i nakladništva, restauracije i konzervacije, a djeluju i u odjelu za vanjsku arhivsku službu. Od osnivanja 1926. godine Državni arhiv u Rijeci smješten je u istoj zgradi koje je bivša rezidencija nadvojvode Josipa, rođaka austrijskog cara i hrvatskog kralja Franje Josipa I. Po količini arhivskog gradiva i broju stručnih djelatnika Državni arhiv u Rijeci je među prvima u mreži arhivskih ustanova Ministarstva kulture Republike Hrvatske.